MALA SKOLA ELEKTRONIKE 1 PDF

Kanos This tiny application delivers its job of splitting and rejoining files very well, but lacks common features offered mala skola elektronike pdf the competition. Remember elktronike on this computer. Mala skola kala pdf Mala skola elektronike pdf — easy This can impact you phone battery mala skola elektronike pdf. Page 1 Page mala skola elektronike Next page. Your request to send this item has been completed.

Author:Goltigor Dimi
Country:Mongolia
Language:English (Spanish)
Genre:Relationship
Published (Last):28 June 2010
Pages:478
PDF File Size:8.46 Mb
ePub File Size:12.6 Mb
ISBN:467-1-44335-156-8
Downloads:93201
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Kazraktilar



Kada je ruica preklopnika na gore, antena je spoji sa radio-aparatom. Ako doe do iznenadnog udara groma do nekog manjeg pranjenja na vamiaru koji lii na zube tesl skoi varnica. Kada je vreme jako loe sa puno grmljavine ra preklopnika stavlja se u donji poloaj, ime se antena sp direktno sa zemljovodom i sav elektricitet sakupljen u ant odlazi u zemlju. Meutim, radio-amater, pogoi radio-amater koji tek to postaje, ne misli tako.

Za njega prijemnik kojim on skoro uvek poinje, koji je jeftin i koji ne i nikakve izvore za napajanje. On amateru prua prva istva, jer mu takav prijemnik omoguuje iroko polje za ekspe;ntisanje. Eksperimentisanje svakako treba poeti od najjednostav1 prijemnika. I takvi, kao uostalom i svi detektorski prinici trae pre svega ispravnu snu i zemljovod o emu smo orili u prethodnom poglavlju, ba imati uvek na runu da dobre antene i zemlje nema :ktorskog prijemnika, pa pretome uvek prvo reSiti probantene i zemlje pa tek onda liti detektor.

U protivnom Sno dolazi do razoaranja jer emnik ne radi. Na emi 2. Ove srednje aure kod ovog prijemnika le koriste. Diodu AA spajamo na H3 i H4. Komadima izolovanih ica sa ijih smo krajeva skinuli aciju u duini od 10 do 15 mm, spajamo sledee: H2 sa H12 4 sa Hll. Time je prijemnik gotov. Ostaje da se na leve aure ji antena i zemlja a na desne slualice.

Prijemnik odmah i. Nikakvo podeavanje nije potrebno niti je mogue. I kod ovog ki kod prethodnog, kao i kod svih prijemnika i ureaja u c knjizi koriste se slualice od do oma. Ovaj prijemnik gradimo sledeim redom: 1. Leve aure spajamo sa H2 i H3 a desne sa Hll i l Srednje aure spajamo na H9 i H10 i kao i kod prethod prijemnika njih ne koristimo. Diodu AA spajamo na H2 i H3.

Prijemnik je gotov. Ostaje da jo na leve aure spoj antenu i zemljovod a na desne slualice i da sluamo ] gram lokalne radio-stanice. I ovde nema nikakvog podeav; Navedena dva jednostavna prijemnika rade lepo ali samo lizini jake lokalne radio-stanice.

Ako nemamo lokalne radio nice bolje je ovakav prijemnik i ne graditi jer obino zaovoijui rezultati izostaju i doivljavaju se razoarenja, koja. Mislimo da nije na odmet omenuti da se lokalnom raio-stanicom naziva ona koja udaljenija od tridesetak kilometara u vazdunoj liniji. Ranije navedena dva spoja odlikovala su enostavnou ali i skromnim rezultatima. Za bolje rezultate joruiemo sledee dve eme veza. I za ove kao i za prethodne ; iste napomene u pogledu antene i njih se treba obavezno Iravati.

Dok je za prethodne prijemnike bilo potrebno samo alice i dioda AA sada proirujemo emu sa jednim noelementom, kalemom. Kako se gradi ovaj kalem i iz ega ;astoji govorili smo u poglavlju: samogranja kalema. Leve aure buksne spajamo na kalem, desne na Hll 12 a srednje na H9 i H Kalem o kome je ranije bilo govora stavimo na prednju iu.

Krajeve kalema spojimo na A1 i Z, a srednji izvod na A2. Germanijum dioda AA spaja se na H2 i H4. Potrebna su nam jo dva komada izolovane ice sa i emo krajeva skinuti izolaciju u duini od mm i jiti sledee: F5 sa Hll, H4 sa H Slualice se spajaju na desne, zemljovod i antena na : aure. Prijemnik odmah radi. Najveu jainu prijema postiiio uvlaenjem i izvlaenjem feritnog jezgra u kalem. Moe o probati da se antena prikljui na drugu antensku auru, 39 To je bio prijemnik sa 1 strane eme 2.

Prijemnik desne strane je malo sloer On ima jo jedan dodatan elei natkondenzator do ] To je poslednji elemenat bez ] jeg uz prethodne slualice, kal i germanijum diodu nema dobj detektorskog prijemnika. Leve aure A2 i Z spajamo na kalem a desne na F i H Kalem stavljamo na prednju plou a njegov gornji i spajamo na G2. Montana ema veza detektorskog prijemnika sa leve eme 2 6. Komadima izolovanih ica sa ijih smo krajeva skinuli iiju u duini 10 do 15 mm spajamo: H4 sa Hll F5 sa H12 inji kraj kalema sa F5.

Antenska aura A1 spaja se sa G2. Prekontroliemo da li smo sve uradili po emi veza i tstvu i eventualne greke otklonimo. Na leve aure spojimo antenu A i zemljovod, na desne alice. Najbolju jainu reprodukcije eavamo pomeranjem feritnog jezgra u kalemu.

Odmah noe zakljuiti da ovaj prijemnik bolje radi od prethodnih, ko e biti sa svakim naim sledeim prijemnikom ili nekim im ureajem. Najjednostavniji, sa najmanje delova, svakako je detektorski smnik. Sa njim je poinjao svaki radioamater.

Detektorski smnik mogue je sagraditi od delova TN sistema. Od materipotreban je kalem, kondenzator reda veliine pF i 4. Redosled diranja je sledei: 1. Montiramo prednju plou sa priloenim zavrtnjima i ama buksama na montanu asiju. U polja F12, H3, H4, H10, Hll i H12 stavimo po tu oprugu sa gornje strane je, a zatim sa donje strane memo kraj opruge za 90 stei.

Ovo se moe uraditi noki, pincetom ili kukicom za icanje heklanje. Kalem o kome je ranije bilo govora stavimo na prednju :u. Krajeve kalema spojimo na A1 i H4 a srednji izvod na H2. Kristalna dioda AA spaja se H2 i D3. Ostaje da komadima izolovanih ica sa ijih smo 1 jeva skinuli izolaciju po 10 mm spojimo sledee take: sa H3 sa Hl 1 i H4 sa H Kako ovaj prijemnik ne trai nikakve izvore napajai potrebno je veliku panju posvetiti anteni i zemljovodu. Ant treba da je duga bar 20 metara, dobro izolovana, i to via zemlje i okolnih predmeta.

Za zemljovod je najbolje kori: vodovodnu instalaciju a u krajnjem sluaju instalaciju centrali grejanja. Ko nema ni jedno ni drugo upotrebie metalnu i] dugu oko jedan metar pobijenu u vlanu zemlju. Leve aure su A1 i A2 prikljuci antene, srednje neiskoriene i desne za slualice. Normalna antena prikljuuje se na A2. Najjai prijem dobije se pomeranjem feritnog jezgri kalemu. Uz dobru antenu i zemljovod strpljivi i dobri ama esto pored lokalne stanice uju i par udaljenih.

Ako je loka stanica bliska i jaka uje se i u zvuniku koji mora da ima izla transformator. Detektorski prijemnik se napaja iz antene i zemlje ei gijom emitovanih radiotalasa.

Struja indukovana u anteni vodi se u kalem koji sa kondenzatorom pF ini oscilato kolo, ija se frekvencija menja pomou feritnog jezgra. Menja frekvencije moe se postii i promenljivim kondenzatorom, sa je to daleko skuplje reenje. Poklapanjem frekvencije oscilal nog kola i primane radio-stanice dolazi do rezonanse i najja prijema. Visokofrekventni signal modulisan programom radiostair nije mogue uti. Da bi se program uo, potrebno je signal isj viti, detektovati ili kako se jo kae demodulisati.

Zato si dioda AA Zaostale struje visokih frekvencija odvode se pri kondenzatora od 4.

CUENTO LA ZARPA DE JOSE EMILIO PACHECO PDF

Mala Skola Elektronike 3

.

EL LIBRO AZUL DE BUCKLAND EN PDF

Mala škola elektronike

.

ELECTRONICA TEORIA DE CIRCUITOS BOYLESTAD NASHELSKY PDF

.

Related Articles